Cotton Candy Clouds

srijeda, ožujka 15, 2006

...u trenu...

U trenu kad je raspustio joj kosu
njene su ograde pale kao zablude
rasule se kao perlice po podu
njeno cijelo biće tada mu pripade

U trenu kad je dotakla mu obraz
brane se njegove srušiše
zastavom bijelom priznao je poraz
bića se njihova stopiše

Odrastala nije, a bivala je viša
zapela je između djeteta i žene
noćima je sred igrački od pliša
disala u halji od čipke i pjene

On već odavno nije bio dijete
Petar Pan u njemu ne može da leti
iz Nigdjezemske pamti samo siluete
ne fali mu radost ni kad je se sjeti

U trenu je postala sretna mu misao
on ju je čuvao od straha od visine
njena dječja radost dala mu je smisao
s njom je gledao sanjivo u daljine

Njihove su duše našle svoje pola
Noćni su leptiri sletjeli na svjetlo
znali su da mogu umrijeti od bola
no bili su skupa i bilo im je lijepo

0 Comments:

Objavi komentar

<< Home